ISTOČNI TRANZIT – UZROK SAOBRAĆAJNOG KOLAPSA?

Banjalučki istočni tranzit jedna je od najfrekventnijih saobraćajnica u gradu a i u Republici Srpskoj. Obuhvata Bulevar srpske vojske, Bulevar Desanke Maksimović i Krfsku ulicu. Dio koji obuhvata Bulevar srpske vojske značajna je dionica magistralnog puta M4, koji se na kružnoj raskrsnici na Rebrovcu odvaja u pravcu Ade. Također, ovaj putni pravac predstavlja nastavak „starog puta“ iz pravca Gradiške. Istočnim tranzitom svakodnevno prođe na hiljade vozila, što putničkih, što teretnih.

Ova važna saobraćajnica podjednako je značajna i za Banjalučane i za građane iz drugih gradova koji rade u Banjoj Luci, kao i za one koji su u tranzitu. Prirodno je da se na ovom putu dešavaju gužve i zastoji, ali bi lokalne i republičke vlasti trebalo da urade sve što je u njihovoj moći da se ovaj problem umanji i amortizuje.

Nadležni, nažalost, nisu vodili računa o ovoj saobraćajnici. Mijenjanjem regulacionih planova i poludivljom gradnjom, opteretili su ovu saobraćajnicu više nego što bi trebalo. Modernizacija raskrsnica je, nažalost, urađena polovično.

Ipak, krenimo redom, od sjevera ka jugu. Kružni tok kod Lesnine bio je neophodan, nadležni su tu uradili dobar posao i tu nema zamjerke. Tadašnji gradonačelnik najavio je da će na čitavoj dionici kružni tokovi zamijeniti semafore. Slično je najavljivala i aktuelna gradska vlast, ali o tome malo kasnije. Nakon semafora kod „Metala“, koji usporava saobraćaj, dolazimo do građevina novijeg datuma. Naselje „Park“ i zgrada „Euroherca“ s jedne, tržni centar „Delta planet“ s druge strane. Zbog izgradnje i jednog i drugog i trećeg mijenjali su se regulacioni planovi, što u osnovi nije protivzakonito. Nije došlo do kršenja propisa, ali je istočni tranzit dodatno opterećen automobilima stanovnika naselja „Park“ i posjetilaca tržnog centra. Kružni tok koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg semafora ima smisla, kao i podzemni prolaz koji spaja parking „Delte“ sa šljunkom gdje se povremeno pojavi luna – park. Koliko god da je taj prolaz imao svojih loših momenata, ipak je fukcionalan. 

Na sljedećoj raskrsnici, kod glavne kapije Kampusa, bili smo svjedoci neočekivano dugih radova na izgradnji kružnog toka, usljed nesuglasica između gradske i republičke vlasti. Nakon nekoliko neugodnih sedmica, dobili smo kružni tok. Ipak, ono što bode oči građanima jeste pješački prijelaz, koji se bukvalno nalazi iznad podzemnog prolaza koji spaja parking Akvane i Kampus. Pješaci ovdje, naravno, usporavaju saobraćaj i stvaraju zastoj u raskrsnici. Postavlja se pitanje zašto prolaz, koji je godinama zatvoren, nije otvoren i ko je za to odgovoran? Građani bi trebalo da postave ovo pitanje gradonačelniku i rektoru Univerziteta u Banjoj Luci.

Sljedeća raskrsnica. Čist primjer javašluka i neogdovornosti. Nakon što su raskopali raskrsnicu kod „Audi“ servisa, kako bi napravili kružni tok, postavili bankine za budući trotoar, dovezli mašine i sve pripremili – radovi su obustavljeni. Grad Banja Luka nije izdao dozvolu sam sebi. Republičke vlasti su stopirale nezakonite radove, a republička inspekcija naredila je povraćaj u pređašnje stanje. Narodski rečeno – zatrpavaj.

Tako danas tamo stoji gomila šljunka na mjestu gdje je nekad bio trotoar i biciklistička staza. Stoji već mjesecima, i nikome ne pada na pamet da ovaj problem sanira. Povrh svega, ostao je – semafor. Semafor koji usporava protok saobraćaja i stvara lančanu gužvu duž cijelog tranzita. Samim postojanjem, obesmilio je izgradnju kružnih tokova. 

Posljednji primjer nemara nadležnih koji će biti obrađen u ovom tekstu – Rebrovački most. Most koji ubija. Most koji nije bezbjedan za prelazak pješaka i biciklista. Mjesto mnogih udesa i nesreća. Umjesto da ga rekonstruišu, nadležni su postavili stacionarni radar za mjerenje brzine, koji, uzgred budi rečeno, ne radi. Sanirali su trotoar, koji je opet propao. Koliko još biciklista, pješaka i vozača treba da strada da bi se neko ozbiljno pozabavio ovim problemom?

Da ne bude sve u znaku kritike, drugi dio tranzita pokazuje kako neke stvari ipak mogu biti dobro urađene. Nema semafora, svuda su kružni tokovi od Rebrovca do stadiona FK Naprijed i saobraćaj se odvija nesmetano, bez zastoja i većih gužvi. Jedino je sporno nepostojanje trotoara na jednoj strani Bulevara Desanke Maksimović, ali nadamo se da će jednog lijepog dana i to doći na red.

Da li su gore navedeni problemi zaista uzrok gužve na istočnom tranzitu, utvrdiće struka. Činjenica je da je aorta banjalučkog saobraćaja začepljena, a Banjalučani sat i po vremena ranije kreću na posao. Kako je tek ljudima koji dolaze sa strane? Koliko je života izgubljeno u gužvama zbog nemogućnosti prolaza vozila hitnih službi, pitanje je za sebe.

Pred Banjalučanima je jasan izbor – ili će reagovati i pobuniti se ili će se, kao Holanđani, voziti biciklima. Dok još imaju biciklističke staze.

FOTO: Banjaluka.net